Većina ozljeda na radu uzrokovana je nedostatkom odgovarajućih protokola ili lošim korporativnim dogovorom menadžera i radnika. Istraživanja su pokazala, primjerice, da su upravo takvi previdi tijekom 2018. godine američkim tvrtkama generirali čak 59 milijardi gubitaka, a slično je i u raznim drugim zemljama svijeta!

Zaštita na radu je, bez sumnje, jedan od najvažnijih strukturnih stupova konkurentnosti poduzeća. Drugim riječima, bez adekvatne politike prevencije, kontrole i inspekcije nemoguće je biti učinkovit ili produktivan. Ne samo zato što svaka nesreća podrazumijeva odgađanje proizvodnje ili oštećenje opreme i infrastrukture, već i gubitak, privremeno ili čak trajno, vrijednog doprinosa koji ljudski talent i kapital predstavljaju u postizanju strateških ciljeva.

S ove točke gledišta, važno je naglasiti kako svaka dobra politika zaštite na radnom mjestu počinje edukacijom i podizanjem svijesti vlastitog tima. To znači osmišljavanje svima poznatog plana koji pruža mogućnost provođenja stalnih programa edukacije, kako šefova tako i podređenih.

Zauzvrat, važno je iskoristiti sve što digitalna tehnologija danas nudi korištenjem aplikacija i rješenja koja pomažu u modernizaciji odgovarajućih sigurnosnih planova, kao i njihove primjene i kontrole u svim vrstama zadataka ili aktivnosti.

Trošak izbjegavanja ozljeda na radu

Gotovo svi incidenti koji se često događaju na radnom mjestu mogu se spriječiti ili barem smanjiti. Da biste to učinili, dovoljno je poduzeti odgovarajuće mjere sigurnosti i zaštite na radu. Zadatak koji se na prvi pogled može činiti složenim i naizgled skupim, ali ako se ne izvrši, stvara znatno ozbiljnije negativne učinke na imovinu tvrtke, odnosno ljudske i materijalne gubitke.

Naprotiv, kada bi stručnjaci zaduženi za prevenciju rizika provodili učinkovito upravljanje, prakticirajući povremene sigurnosne inspekcije i promovirajući edukaciju tima, rizik od ozljeda na poslu bi se značajno smanjio. Kao i svaki ekonomski trošak povezan s gubitkom radne snage, infrastrukture, strojeva ili radnih dana.

Tome u prilog svjedoči i nedavna studija tvrtke Liberty Mutual, pod nazivom “Indeks sigurnosti na radnom mjestu 2021.”, a koja je utvrdila kako su tijekom 2018. godine ozljede uzrokovane nesrećama na radu prouzročile gubitke u ukupnom iznosu od 58 milijardi dolara u SAD-u. Analiza se usredotočila na negativan utjecaj svih ozljeda uzrokovanih nesrećama na radu, što je značilo pet ili više dana liječničkog dopusta. Kao rezultat toga, zaključeno je da su američke tvrtke u prosjeku gubile oko milijardu američkih dolara tjedno, samo zato jer nisu imale ispravno postavljene sigurnosne protokole ili ih se nije poštivalo.

Glavne ozljede na radu i povezani troškovi

Prema spomenutoj studiji najčešće ozljede na radu uzrokovane nesrećama na radnom mjestu su sljedeće:

1/ Prenaprezanje i reakcija tijela

Ovakve ozljede vrlo su česte u sektorima kao što su proizvodnja, eksploatacija prirodnih resursa i transport, jer dio radnih aktivnosti koje obavljaju operateri zahtijevaju veliki fizički napor i ponavljajuće pokrete kao što su nošenje, držanje, podizanje i bacanje stvari… Dakle, kada poslodavci ne uzmu u obzir tjelesnu sposobnost svojih zaposlenika, ili nisu adekvatno osposobljeni za obavljanje određenog zadatka, ozljede često rezultiraju uganućima, kontuzijama ili istegnućem mišića, tetiva i/ili ligamenata.

2/ Padovi, poskliznuća i posrtanja

Ovisno o specifičnim uvjetima na radnom mjestu, radna snaga može biti izložena različitim vrstama opasnosti, uključujući putovanje po mokrim ili nauljenim površinama, rizik od pada u pukotine ili spoticanja o predmete bačene na pod. Rizik koji se dodatno povećava s obzirom na činjenicu da zaposlenici ne koriste uvijekosobnu zaštitnu opremu) ili obuću prikladnu za hodanje po neravnim površinama pri obavljanju ovakvih poslova. Nešto što je, naprotiv, normalno u industrijama koje rade u ekstremnim vremenskim uvjetima ili drugim uvjetima okoline. Trošak s kojim se tvrtke suočavaju zbog ozljeda uzrokovanih padovima, poskliznućama i posrtanjima iznose 10,038 milijuna dolara.

3/ Kontakt s predmetima i opremom

Na trećem mjestu na ovom popisu, otkrili smo da postoji opasnost od zarobljavanja predmetom i/ili opremom. Primjer koji bilježi približnu statistiku od 24 incidenta na svakih 10.000 radnika s punim radnim vremenom. To su situacije u kojima su, primjerice, radnici ozlijeđeni uslijed padajućeg predmeta, ili su zarobljeni ispod materijalne konstrukcije ili strojeva koji se urušavaju.

Uobičajeno je da iza ovakvih ozljeda stoji nedostatak odgovarajuće obuke, te neurednost u evaluacijama na terenu koje se moraju povremeno raditi kako bi se otkrila neispravna oprema. Čak je i u tim slučajevima moguće uočiti nedostatak primjene osnovnih sigurnosnih ponašanja među zaposlenicima.

ZAKLJUČAK:
S obzirom na ove velike brojke, za tvrtke je apsolutno važno da imaju učinkovite sigurnosne protokole kako bi izbjegli najčešće uzroke svih vrsta ozljeda koje se mogu dogoditi na radnom mjestu. Na isti način, bitno je da svi profesionalci imaju prikladne alate i opremu za jačanje i dodavanje vrijednosti njihovoj sigurnosti. Samo tako će se moći učinkovito zaštititi i radna snaga, te smanjiti ekonomski učinak takvih incidenata na konkurentnost i produktivnost kompanije.