Izbijanjem Covid-19, i mlađi i stariji učenici u Italiji i Sloveniji pronašli su iznenađujuće rješenje za izolaciju: nastavu na otvorenom.

“Kada sam konačno ušao u park i vidio svoje prijatelje koje nisam upoznao mjesecima, osjećao sam da je život opet normalan“, opisuje Sara Luisi svoje prvo predavanje na otvorenom na Sveučilištu u Pisi, gdje studira politiku i komunikaciju. Sveučilište je studentima željelo pružiti priliku da rade zajedno, ali i da budu na sigurnom, pa su zelene površine kampusa opremili stolovima i stolicama.

“Kao studenti na sveučilištu proveli smo cijelu godinu radeći od kuće, tako da nam je ovo stvarno trebalo,” opisala je Luisi, potvrđujući kako je pandemija koronavirusa imala veliki štetni utjecaj na ljude svih dobnih skupina, no neke su skupine bile posebno pogođene. Naime, nedavna studija britanskog Ureda za nacionalnu statistiku pokazala je da 57% studenata još uvijek osjeća posljedice na svoje  mentalno zdravlje zbog pandemijskih mjera. Studije također otkriva da su mjere izolacije i ograničenja povećale razinu usamljenosti, osobito kod starijih osoba.

Stvaranje nove stvarnosti

“Dob naših učenika kreće se od 50 do 90 godina, pa je njihovo zdravstveno stanje vrlo ranjivo, a s ostatkom svijeta jedva da su imali kontakt u doba pandemije. Vidio sam koliko im nedostaju susreti s drugim ljudima, pa sam pomislio: zašto ne bih premjestio učionicu van?” objašnjava Damir Josipovič, volonter koji predaje na Slovenskom sveučilištu za treću životnu dob (STAU) u Ljubljani.

Zaključavanje je za mnoge bilo socijalno i obrazovno pogubno.

„S obzirom da predajem zemljopis, želio sam da moji učenici steknu iz prve ruke iskustvo o svijetu oko sebe. Dakle, kada je pandemija udarila, nisam htio samo preseliti tradicionalnu učionicu vani, nego sam se nadao da ću stvoriti novu stvarnost, da će se učenici osjećati povezani s prirodom”, nastavlja Josipovič.
Svoje učenike vodio je u šetnje centrom grada, uz rijeku ili u šumu. “Nismo mogli daleko, pa smo naučili kako gledati na svakodnevnu stvarnost novim očima.”
Bila je to neprocjenjiva prilika za objašnjenje prirodnih i zemljopisnih fenomena, ali i za debatu i razvoj kritičkog mišljenja.

Vraćanje osjećaja normalnosti

Iznenađujuće, i mladi i stariji pronašli su sličan način za bijeg od ove nove stvarnosti: učenje na otvorenom. I svi su našli velike koristi. Josipovič je odmah uočio pozitivne promjene kod svojih učenika. Bili su motiviraniji jer su mogli sigurno upoznati druge ljude, a okupljanja su bila dostupna i osobama s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću.

Električna pokrivenost zelenih površina

Istraživanje Frontiers in Psychology otkrilo je kako učenje na otvorenom može poboljšati motivaciju i ukupni učinak učenja. Na Sveučilištu u Pisi, primjerice, studenti su se također mogli sastajati u radnoj sobi za grupne projekte. Morali su samo rezervirati svoje mjesto u aplikaciji, držati distancu i nositi maske: puno lakše nego što bi se moglo misliti. Na kraju krajeva, boravak vani je izvrstan ‘ventil’ za rasterećenje učenika svih uzrasta i nema povratka.

“Postoje određeni tehnički problemi, poput stanica za punjenje kako bi studenti mogli raditi na svojim laptopovima, no sve drugo nam je otkrilo brojne prednosti učenja na otvorenom”, objašnjava Luisi.

Dakle, od početne ideje da učionice na otvorenom budu samo rezervni sustav za suočavanje s hitnim slučajem pandemije, pretvorilo se u projekt koji treba razvijati i jačati. „Želimo ovaj način učenja zadržati, pa ćemo osigurati pokrivenost električnom energijom na svim zelenim površinama”, obećavaju na Sveučilištu u Pisi. Na kraju krajeva, boravak vani je takav ventil za rasterećenje učenika svih dobnih skupina i nakon ovog ‘pokusa’ više nema povratka: koristi su daleko veće od poteškoća”, zaključuje i Josipovič pripremajući se za sljedeći sat u Ljubljani.