Osnove gašenja požara – Dobro je znati

30. kolovoza 2021.

Tema: Zaštita od požara

Potaknuti nedavnim požarom u Milanu koji je zahvatio neboder od 20 katova, donosimo vam osnove gašenja požara koje mogu biti praktično znanje od koristi u svakodnevnom životu. Tema zaštite od požara je područje koje od svih nas uključuje poznavanje elementarnih znanja s obzirom da se svakodnevno možemo naći u situaciju, što privatno, što poslovno kada ćemo to znanje i primijeniti. Želimo naglasiti kako vam naši stručnjaci zaštite od požara stoje na raspolaganju, u slučaju da se želite dodatno educirati u navedenom području.

Gorenje ili vatra je kemijski proces kod čega se tvar spaja s kisikom uz pojavu svjetlosti (plamena) i oslobađanja topline.

Želimo li taj proces prekinuti, potrebno je ukloniti jedan od uvjeta koji su potrebni da dođe do procesa gorenja. To se postiže uvođenjem novih tvari u proces gorenja koje imaju svojstvo odstranjivanja jednog ili više uvjeta potrebnih za gorenje. Ove tvari nazivamo sredstvima za gašenje. Učinke sredstava za gašenje dijelimo u tri grupe:

  1. Ohlađujući učinak
  2. Ugušujući učinak
  3. Antikatalitički učinak

Ohlađujući učinak sastoji se u tome što tvar na sebe veže toplinu koja nastaje izgaranjem gorive tvari. Odvođenjem topline snižava  se temperatura gorive tvari i onog trenutka kada temperatura gorenja tvari postiže niža od temperature paljenja, proces gorenja prestaje.

Ugušujući učinak sastoji se u tome što tvar u obliku plina, magle ili praha, a ponekad i kao kora ili spoj pjene, prekriva gorivu tvar i time u cijelosti ili djelomično sprječava pristup kisika iz zraka. Zapravo to znači da je tvar potpuno izolirana od kisika ili je smanjena koncentracija kisika od gorive tvari ispod vrijednosti koja je dovoljna za gorenja.

Antikatalitički učinak je zapravo sprječavanje lančane reakcije spajanja gorivih atoma i radikala s kisikom (inhibicija). Antikatalitički učinak karakterističan je kod sredstava za gašenje halon (zamjensko sredstvo FM-200). Taj je način gašenja najsličniji ugušivanju.

GAŠENJE POŽARA U POSEBNIM UVJETIMA

Gašenje požara na električnim uređajima i instalacijama

Gašenje požara blizu električnih uređaja i instalacija pod naponom kao i požara na njima zahtjeva poseban postupak. Naime, takvi požari se ne smiju gasiti pod naponom, jer je to opasno za život. Ako se želi odmah gasiti, ne čekajući da se isključi struja, mogu se koristiti aparati na prah, ugljični dioksid i haloni. Nakon isključenja struje može se gasiti vodom odnosno pjenom.

Gašenje požara zapaljivih tekućina

Požar zapaljive tekućine koja se zapalila u nekoj posudi ili manje količine razlivene tekućine čija površina mirno gori, požar će se uspješno ugasiti upotrebom praha ili pjene. Manji požari u zatvorenim prostorijama mogu se gasiti ugljičnim dioksidom ili halonima. Voda se može upotrijebiti samo kao sredstvo za hlađenje, osim pri gašenju požara teških ugljikovodika   gdje se za gašenje može koristiti aparat na raspršenu vodu. U situaciji manjih požara zapaljivih tekućina mogu se koristiti i razni priručni materijali kao npr. voda, pijesak, pokrivači i dr. U industrijskim pogonima, pogotovo u rafinerijama, za gašenje manjih požara može se koristiti vodena para.

Gašenje požara na ložišnim objektima

Požari koji nastaju kod peći na kruta goriva (drvo, ugljen) može se gasiti na više načina. Vatra koja bi nastala izvan ložišta takvih peći (drvo, papir, odjeća) može se gasiti vodom, ali požar na samoj peći (ulje, mast) najbolje se gasi priručnim sredstvima (krpa, pokrivač) i uporabom aparata za gašenje (prah, ugljični dioksid i pjena). Na isti način se gasi požar na ložištu peći na lož-ulja.

Požar na instalacijama i plinskim trošilima predstavlja veću opasnost je rosim požara može doći i do eksplozije. Veća količina nekontrolirano izašlog plina, posebno u zatvorenoj prostoriji lako se pali i najmanjim izvorom paljenja (iskra na prekidaču z svijetlo) pri čemu najprije dolazi do eksplozije, a zatim i požara.

Požar na plinskoj boci ukoliko se desi u trenutku rukovanja može se ugasiti tako da zatvaranjem ventila (upotrebom mokre krpe na ruci) ili vodom ugasimo plamen. Plamen će najčešće nastati i samim zatvaranjem ventila. Bocu je potrebno obavezno iznijeti iz zatvoren prostorije i hladiti mlazom vode ili mokrim krpama.  

Požar na motornim vozilima

Požar na različitim vrstama motornih vozila (osobnim automobilima, kamionima, autobusima, tramvajima) može nastati iz različitih uzroka npr. pušenja, rada s otvorenim plamenom dok se  vozilo puni gorivom, kvara na električnim instalacijama, sudara i dr.).

Za gašenje takvih požara najprikladniji su prijenosni aparati za gašenje prahom, halonima, a djelomično i ugljičnim dioksidom. Ukoliko je vozilo u pokretu potrebno je odmah ga zaustaviti i ugasiti motor. Zatim treba izvaditi prijenosni aparat za gašenje požara i kroz vrlo malo otvoren poklopac motora (većina požara se događa na motoru) početi gasiti.  Poklopac se ne smije potpuno otvoriti jer bi se od nove količine kisika iz zraka požar mogao još više razbuktati.

Putnici (ili suputnici) trebaju obavezno izići iz osobnog vozila ili autobusa, a iz teretnih vozila, ako je moguće iskrcati gorivi materijal koji se  prevozi, kako se požar ne bi  prenio na njega.

U većini slučajeva teretna vozila i autobusi opremljeni su aparatima za gašenje požara, dok većina osobnih automobila nije. U takvim prilikama, umjesto aparata za gašenje upotrebljavaju se priručna sredstva kao pokrivači, pijesak, zemlja i sl.

Gašenje požara na zapaljenoj osobi

Pri radu sa zapaljivim tekućinama često može doći do požara na odjeći. Pri tome je najvažnije izbjeći paniku i sačuvati prisebnost. Zapaljena osoba najčešće u strahu i panici reagira na neprikladan način tražeći pomoć trčanjem, pri čemu se vatra još više razgorijeva. Pri gašenju požara na osobi najdjelotvorniji će biti pokrivač kojim ovijemo osobu čija odjeća gori i lagano ju položimo na pod. Takav požar može se ugasiti i tako da se druga osoba priljubi uz osobu čija odjeća gori i na taj način ugasi vatra. Pravilni postupak zapaljenje osobe za samogašenje požara podrazumijeva bacanje na tlo i kotrljanje po tlu. Mogu se uporabiti i aparati za gašenje pri čemu treba paziti na osjetljive organe (oči, uši) ili  izazivanje smrzotina aparatom na ugljični dioksid.

U slučaju uočavanja požara na bilo kojem mjestu, potrebno je sačuvati prisebnost i poduzeti radnje kojima je za cilj umanjivanja posljedica već nastalog požara.

Zakonom o zaštiti od požara propisano je da: „Svaka osoba koja primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili primijeti požar, dužna je otkloniti opasnost, odnosno ugasiti požar ako to može učiniti bez opasnosti za sebe ili druge. Ako ta osoba to ne može učiniti sama, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu postrojbu, policijsku upravu, stanicu ili ispostavu , centar za obavješćivanje i uzbunjivanje ili drugo tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave“.

Prilikom dojave potrebno je posebno upozoriti vatrogasce na eventualno postojanje opasnosti od eksplozija (boce s komprimiranim plinom), kao i na ugroženost osoba i potrebu spašavanja iz ugroženih dijelova objekta ili sa viših katova.

Za sigurniji rad uključi ORSUS!

Povezani članci