Bolesti i ozljede na radu odgovorne su za smrt više milijuna ljudi samo u SAD-u, a broj rapidno raste kada se uzme u obzir ostatak svijeta!

Prema zajedničkim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne organizacije rada (ILO) samo u 2016. godini u SAD-u je od posljedica ozljeda i bolesti uzrokovanih na radu umrlo 1, 9 milijuna ljudi!

Nezarazne bolesti čine 81% smrtnih slučajeva, dok su najveći uzroci smrti bile kronične opstruktivne bolesti pluća (450.000 smrtnih slučajeva); moždani udar (400,000 umrlih) i ishemijska bolest srca (350.000 smrtnih slučajeva). Ozljede na radu uzrokovale su 19% smrtnih slučajeva (360.000 umrlih).

Dugo radno vrijeme – najveći rizik za zdravlje!

Studija je razmatrala 19 profesionalnih faktora rizika, uključujući izloženost dugom radnom vremenu kao i izloženost zagađenju zraka, astmagenima, kancerogenima, ergonomskim čimbenicima rizika i buci na radnom mjestu. Ključni rizik bila je izloženost dugom radnom vremenu – povezanom s približno 750.000 smrtnih slučajeva. Izloženost radnog mjesta onečišćenju zraka (čestice, plinovi i dimovi) bila je odgovorna za 450.000 smrtnih slučajeva.

“Šokantno je vidjeti da je toliko ljudi doslovno ‘ubijeno’ zbog svog posla”, izjavio je prilikom predstavljanja studije dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a te dodao kako je to izvješće ‘poziv na buđenje zemljama i poduzećima za poboljšanje i zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radnom mjestu’.
Ne treba posebno isticati koliko bolesti i ozljede povezane s radom opterećuju zdravstvene sustave, smanjuju produktivnost i mogu imati katastrofalan učinak na prihode kućanstava, upozorava se u izvješću.

Porast smrtnih slučajeva od srčanih bolesti i moždanog udara

Globalno gledano, smrtni slučajevi povezani s radom po populaciji pali su za 14 posto između 2000. i 2016. Za to je definitivno ključno poboljšanje zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, no alarmantno je da su smrtni slučajevi od srčanih bolesti i moždanog udara povezani s izlaganjem dugim radnim satima porasli za 41 odnosno 19 posto! To, pak, odražava rastući trend ovog relativno novog i psihosocijalnog profesionalnog faktora rizika.

U skladu s tim prvim općim istraživanjem idu i brojna druga, manja istraživanja koja potvrđuju porast ‘modernih’ rizika za zdravlje. To definitivno ukazuje na potrebu fokusiranijeg određivanja opsega, planiranje, obračun troškova, provedbu i evaluaciju odgovarajućih intervencija za poboljšanje zdravlja populacije radnika i zdravstvenu pravednost. Izvješće pokazuje da je potrebno više aktivnosti kako bi se osigurala zdravija, sigurnija, otpornija i socijalno pravednija radna mjesta, pri čemu središnju ulogu imaju promicanje zdravlja na radnom mjestu i službe za zdravlje na radu.

Prevencija rizičnih faktora

Svaki rizik ima jedinstveni skup preventivnih radnji koje su navedene u izvješću kako bi usmjerile vlade, u konzultaciji s poslodavcima i radnicima. Primjerice, sprječavanje izloženosti dugom radnom vremenu zahtijeva dogovor o maksimalnim ograničenjima radnog vremena. Za smanjenje izloženosti onečišćenju zraka na radnom mjestu, primjerice, preporučuje se kontrola prašine, ventilacija i osobna zaštitna oprema.

Vlade, poslodavci i radnici mogu poduzeti mjere za smanjenje izloženosti raznim rizicima na radnom mjestu. Faktori rizika također se mogu smanjiti ili eliminirati kroz promjene u obrascima i sustavima rada. Kao posljednje sredstvo, osobna zaštitna oprema također može pomoći u zaštiti radnika čiji posao podrazumijeva veću izloženost rizicima.
Nerazmjerno velik broj smrtnih slučajeva povezanih s radom događa se kod radnika u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku, te muškaraca i ljudi starijih od 54 godine.

U izvješću se napominje da je ukupni teret bolesti povezan s radom vjerojatno znatno veći, budući da se zdravstveni gubitak zbog nekoliko drugih čimbenika profesionalnog rizika još uvijek mora kvantificirati u budućnosti. Štoviše, učinci pandemije COVID-19 dodat će još jednu dimenziju ovom teretu koji će biti obuhvaćen budućim procjenama.

Prva studija koja je kvantificirala rizik od srčanih bolesti i moždanog udara

U svibnju 2021. SZO i ILO objavili su prvu studiju koja je kvantificirala teret srčanih bolesti i moždanog udara koji se mogu pripisati dugom radnom vremenu (tj. 750.000 smrtnih slučajeva). Ovo istraživanje istaknulo je dugo radno vrijeme kao faktor rizika s najvećim opterećenjem po bolesti povezane s radom.

S objavom izvješća o globalnom praćenju, SZO i ILO su pokrenuli globalnu komparativnu procjenu rizika tereta bolesti povezanih s radom. Ona pokriva 19 profesionalnih faktora rizika pa je riječ o najopsežnijoj studiji WHO-a o teretu bolesti povezanih s radom i prvoj ikada zajedničkoj procjeni te vrste s ILO-om.