Neminovni porast automatizacije u mnogim profesijama do 2030. godine dovest će do smanjenjenja brojnih zanimanja, ali i potražnje za određenim vještinama u koje bi i tvrtke i zaposlenici već sada trebali ulagati. Prekvalifikacija i doškolovanje postaju stoga sve značajniji faktor uspjeha!

Od prve upotrebe primitivnih alata do stvaranja inovativnih proizvodnih tehnologija u tvornicama – ljudi su oduvijek težili tome da svijet i manualne procese učine boljima, bržima i jeftinijim. No, s razvojem tehnologija svaka iteracija automatizacije dovela je do straha da će nikad umorni strojevi vrlo brzo i lako zamijeniti – ljude.

Najnovije izvješće McKinsey Global Instituta otkriva kako će automatizacija značajno utjecati na niz poslova temeljenih na ljudskim vještinama. Studija naglašava tri najvažnija skupa vještina za koje se predviđa kako će ih radnici morati razviti do 2030. ako ne žele ‘zaostajati’!

Pobjednici i gubitnici automatizacije

Izvješće raspoređuje radne vještine u 5 različitih kategorija: fizičke i ručne; osnovne kognitivne; više kognitivne; društvene i emocionalne i tehnološke.
Radnici koriste niz ovih sposobnosti u širokom području poslova. Primjerice, fizičke i ručne vještine obuhvaćaju poslove koje bi mogli obavljati relativno nekvalificirani radnici, kao što su vozači i radnici na montažnoj traci, ali i kvalificirani radnici, uključujući medicinske sestre, električare i obrtnike.
“Promjene vještina različito će se odvijati u različitim sektorima”, navodi se u izvješću. “Zdravstvo će, primjerice, doživjeti rastuću potrebu za fizičkim vještinama, čak i dok potražnja za njima opada u proizvodnji i drugim sektorima.“

Ipak, širok raspon zadataka koje trenutno obavljaju ljudi specijalizirani za takve vještine u SAD-u i 14 zapadnoeuropskih zemalja vjerojatno će biti automatizirani, otkriva studija. Točnije, predviđa se kako će se fizički poslovi u SAD-u, primjerice, smanjiti za cca 11% u odnosu na 90 milijardi radnih sati u 2016., dok bi se 113 milijardi sati u zapadnoj Europi smanjilo za 16%. Broj sati posvećenih osnovnim kognitivnim vještinama u SAD-u iznosio je 53 milijarde u 2016., s 14% manje potrebnih u 2030., a 62 milijarde sati u Zapadnoj Europi smanjilo bi se za 17%.

No, izvješće također predviđa dramatično povećanje potražnje za zaposlenike u ostala tri skupa vještina. Više kognitivne sposobnosti: ove vještine uključuju naprednu pismenost i pisanje, kvantitativne i statističke vještine, kritičko razmišljanje i složenu obradu informacija – a njih najčešće koriste liječnici, računovođe, istraživački analitičari, pisci i urednici…
Društvene i emocionalne, ili takozvane ‘meke vještine’: one uključuju naprednu komunikaciju i pregovaranje, empatiju, sposobnost kontinuiranog učenja, upravljanja drugima i prilagodljivosti. Razvoj poslovanja, programiranje, hitna reakcija i savjetovanje zahtijevaju ove vještine.
Tehnološke vještine: obuhvaćaju sve, od osnovnih do naprednih IT vještina, analize podataka, inženjeringa i istraživanja. To su vještine koje će vjerojatno biti najviše nagrađene jer tvrtke traže više programera softvera, inženjera, robotičara i znanstvenih stručnjaka.

Pomicanje skupa vještina

Istraživanje otkriva pomak s aktivnosti koje zahtijevaju samo osnovne kognitivne vještine na one koje koriste više kognitivne vještine. Potražnja za višim kognitivnim vještinama kao što su kreativnost, kritičko razmišljanje i donošenje odluka, te složena obrada informacija, rast će do 2030. kumulativnim dvoznamenkastim stopama.

Sve veća potreba za kreativnošću vidljiva je u mnogim aktivnostima, uključujući razvoj visokokvalitetnih marketinških strategija. U međuvremenu, porast složene obrade informacija povezan je s potrebom da se bude svjestan tržišnih trendova i regulatornog okruženja koje utječe na poslovanje tvrtke ili potrebe da se razumiju i objasne kupcima tehnički detalji proizvoda i usluga tvrtke.

Potražnja za višim kognitivnim vještinama u SAD-u će, primjerice, do 2030. porasti za 9% iznad 62 milijarde sati zabilježenih tijekom 2016., dok će se 78 milijardi radnih sati u zapadnoj Europi povećat za daljnjih 7% u istom razdoblju. U međuvremenu, društvene i emocionalne vještine u SAD-u će porasti za 26% iznad 52 milijarde sati u 2016., a u zapadnoj Europi za 26% iznad 67 milijardi sati prije dvije godine.

No, upravo će radnici s tehnološkim vještinama do 2030. doživjeti najveće proporcionalno povećanje potražnje, odnosno porast od 60% iznad 31 milijarde sati rada u 2016. u SAD-u i povećanje od 52% u odnosu na 42 u zapadnoj Europi. milijardi sati.

Konkurencija za visokokvalificirane radnike će se povećati, stoji nadalje u izvješću, dok će raseljavanje [gubitak ili premještanje poslova, ili nedostatak posla] biti koncentriran uglavnom na niskokvalificirane radnike, nastavljajući trend koji je pogoršao nejednakost prihoda i smanjio srednje plaćene poslove.

Tvrtke spas vide u zapošljavanju ili prekvalificiranju visokokvalificiranih radnika, što će se neminovno odraziti i na porastu plaća.